
Umjetnost ručne izrade: Kako nastaju kultne MOSCOT naočale
U svijetu u kojem se sve češće bira brzina umjesto kvalitete, postoji mali broj brendova koji i dalje vjeruju u snagu ručnog rada. Jedan od njih je MOSCOT
Odmičete mobitel, sitna slova postaju nejasna ili vam za čitanje treba sve više svjetla? Saznajte što je prezbiopija, zašto se javlja nakon 40. godine i kako se može korigirati.

Odmičete mobitel kako biste pročitali poruku? Sitna slova na deklaracijama odjednom su postala – stvarno sitna? Treba vam više svjetla za čitanje nego prije?
Ako ste u četrdesetima, vrlo je vjerojatno da je razlog prezbiopija.
Prezbiopija je prirodna promjena vida povezana s dobi zbog koje oko postupno gubi sposobnost jasnog fokusiranja na blizinu. Najčešće je počinjemo primjećivati nakon 40. godine, a jedan od prvih znakova upravo je potreba da tekst, mobitel ili knjigu odmaknemo dalje od očiju kako bismo ih jasnije vidjeli.
Dobra vijest je da prezbiopija nije bolest oka. Ne znači da ste „pokvarili vid“ čitanjem ili korištenjem računala, a danas postoje različita optička rješenja kojima se vid na blizinu može vrlo uspješno korigirati.
Kako bismo jasno vidjeli predmete na različitim udaljenostima, naše oko mora mijenjati fokus.
Kada gledamo udaljeni predmet, oko je relativno opušteno. Kada pogled prebacimo na nešto blizu – primjerice tekst na mobitelu – oko mora povećati svoju optičku jakost kako bi slika ponovno bila oštra.
Taj proces nazivamo akomodacija.
S godinama se sposobnost akomodacije postupno smanjuje. Očna leća postaje manje fleksibilna, a cijeli mehanizam fokusiranja na blizinu više ne funkcionira jednako učinkovito kao u mlađoj dobi.
Rezultat?
Tekst koji smo prije bez problema čitali na uobičajenoj udaljenosti počinjemo odmicati sve dalje.
Promjene povezane s akomodacijom događaju se postupno, ali većina ljudi prve praktične poteškoće počinje primjećivati tijekom četrdesetih godina.
Ne postoji točna dob u kojoj će svaka osoba odjednom postati prezbiop.
Netko će prve simptome primijetiti nešto ranije, a netko kasnije. Na to kada ćemo osjetiti poteškoće utječu postojeća dioptrija, vidne potrebe i udaljenost na kojoj obavljamo svakodnevne aktivnosti.
Prezbiopija se zatim postupno razvija, zbog čega se s vremenom može mijenjati i potrebna korekcija za blizinu.
Najpoznatiji znak je odmicanje teksta od očiju, ali prezbiopija se može manifestirati i na druge načine.
Možete primijetiti da:
U početku osoba često nesvjesno kompenzira problem – jednostavno odmakne mobitel ili poveća veličinu slova.
No ruke imaju ograničenu duljinu. 🙂
Nije. Iako oba stanja mogu uzrokovati poteškoće s vidom na blizinu, prezbiopija i dalekovidnost (hipermetropija) nisu ista stvar.
Dalekovidnost je refrakcijska pogreška povezana s optičkim karakteristikama oka.
Prezbiopija je, s druge strane, dobno povezan gubitak sposobnosti akomodacije, odnosno fokusiranja na bliske predmete.
Zato prezbiopija s vremenom zahvaća i osobe koje su cijeli život imale odličan vid bez naočala.
Da.
Česta je zabluda da kratkovidne osobe ne postaju prezbiopi. Prezbiopija je povezana sa smanjenjem sposobnosti akomodacije i javlja se neovisno o tome imate li plus, minus ili ste prije imali dioptriju nula.
Razlika je u tome kako ćete je primijetiti.
Osoba s kratkovidnošću ponekad će otkriti da bez naočala i dalje relativno dobro čita na određenoj udaljenosti. Zato neki kratkovidni ljudi nakon četrdesete počnu skidati naočale kada žele pročitati sitan tekst ili pogledati mobitel.
To ne znači da nemaju prezbiopiju – nego da njihova postojeća kratkovidnost omogućuje jasan vid na određenoj bliskoj udaljenosti bez korekcije za daljinu.
Mnogi prvi znak prezbiopije primijete upravo navečer.
Tijekom dana sitan tekst još nekako uspijevaju pročitati, dok navečer počinju odmicati mobitel ili tražiti jače svjetlo.
Dobro osvjetljenje poboljšava uvjete za čitanje i može olakšati vid na blizinu. Umor nakon cijelog dana također može učiniti postojeće poteškoće zamjetnijima.
Zato potreba za sve jačim svjetlom pri čitanju može biti jedan od znakova da je vrijeme za provjeru vida na blizinu.
Ne.
Dugotrajan rad na računalu može biti povezan s umorom očiju, osjećajem suhoće i drugim simptomima digitalnog vidnog napora, ali nije uzrok prezbiopije.
Prezbiopija je dio prirodnih promjena oka povezanih s dobi.
Računalo je često samo mjesto na kojem prvi put primijetimo problem.
Posebno nakon 40. godine naše svakodnevne vidne potrebe postaju prilično zahtjevne: tijekom nekoliko sekundi pogled možemo prebaciti s mobitela na monitor, zatim na osobu preko puta stola pa ponovno na dokument ispred sebe.
Kada sposobnost akomodacije počne slabjeti, upravo takve situacije mogu postati manje ugodne.
Prezbiopiju je moguće korigirati na različite načine, a najbolje rješenje ovisi o vašoj postojećoj dioptriji, poslu, navikama i udaljenostima na kojima tijekom dana trebate jasno vidjeti.
Nekome će biti dovoljne naočale za čitanje, dok će drugoj osobi praktičnije biti naočale koje omogućuju vid na više udaljenosti.
Mogućnosti uključuju:
Važno je da naočale budu prilagođene stvarnim vidnim potrebama osobe, a ne samo njezinoj dobi.
To ovisi o tome gdje i kako želite koristiti naočale.
Ako su vam naočale potrebne isključivo za čitanje na određenoj udaljenosti, jednojakosna korekcija za blizinu može biti odgovarajuće rješenje.
Ako tijekom radnog dana gledate dokumente, računalo i osobe u prostoriji, vaše su potrebe drugačije.
Ako želite jedne naočale kojima ćete vidjeti na blizinu, srednju udaljenost i daljinu, može se razmatrati progresivna korekcija.
Ovu smo temu detaljnije obradili u našem članku „Naočale za računalo nakon 40. godine: trebaju li vam progresivne, uredske ili obične naočale?“
Progresivne naočalne leće omogućuju korekciju vida na više udaljenosti unutar jedne naočalne leće.
Gornji dio leće prvenstveno je namijenjen gledanju u daljinu, donji području blizine, dok između njih postoji postupna promjena jakosti koja omogućuje vid na srednjim udaljenostima.
Zbog toga osoba ne mora stalno mijenjati naočale za daljinu i čitanje.
Kod progresivnih naočala posebno su važni točno određena dioptrija, precizna mjerenja, centriranje leća, položaj okvira te odabir dizajna progresivne leće prema potrebama korisnika.
Da.
Osobe koje nakon 40. godine trebaju korekciju za blizinu ne moraju se nužno odreći kontaktnih leća.
Jedna od mogućnosti su multifokalne kontaktne leće, koje imaju različite optičke zone kako bi omogućile funkcionalan vid na različitim udaljenostima.
Odgovaraju li multifokalne kontaktne leće određenoj osobi ovisi o dioptriji, karakteristikama oka, suznom filmu i individualnim vidnim zahtjevima.
Zato se kontaktne leće ne odabiru samo prema receptu za naočale, već je potrebna odgovarajuća aplikacija i procjena leće na oku.
Prezbiopija se razvija postupno.
Zbog toga naočale koje vam odgovaraju na početku četrdesetih ne moraju imati jednaku korekciju za blizinu nekoliko godina kasnije.
To nije znak da su naočale „pokvarile oči“ niti da ste ih previše nosili.
Jednostavno se nastavlja prirodan proces smanjenja sposobnosti akomodacije.
Zbog toga je korisno povremeno kontrolirati vid i prilagoditi korekciju kada se vidne potrebe promijene.
Ako ste nakon četrdesete počeli:
vrijeme je za provjeru vida.
Prezbiopija je prirodna promjena vida koja će prije ili kasnije zahvatiti praktički svakoga.
Ipak, način na koji je doživljavamo vrlo je individualan.
Netko najveći dio dana provodi za računalom, netko često vozi, netko puno čita, a netko tijekom radnog dana neprestano mijenja udaljenost gledanja.
Zato ne postoji jedna vrsta naočala koja je najbolja za svakog prezbiopa.
U Optici Vitrum možete napraviti mjerenje dioptrije i dobiti preporuku optičkog rješenja prilagođenog vašim očima, poslu i svakodnevnim navikama – od naočala za blizinu i uredskih naočala do individualno izrađenih progresivnih naočala i multifokalnih kontaktnih leća.
Odmičete mobitel sve dalje? Možda nije problem u veličini slova – nego je vrijeme da provjerite vid.
Prezbiopija je prirodno, dobno povezano smanjenje sposobnosti oka da fokusira predmete na blizinu. Najčešće je počinjemo primjećivati tijekom četrdesetih godina.
Jedan od najčešćih prvih znakova je potreba da mobitel, knjigu ili drugi sitni tekst odmaknemo dalje od očiju kako bismo ga jasnije vidjeli.
Ne. Dalekovidnost je refrakcijska pogreška, dok je prezbiopija posljedica postupnog smanjenja sposobnosti akomodacije oka povezanog s dobi.
Da. Prezbiopija se javlja i kod kratkovidnih osoba. Neke kratkovidne osobe nakon 40. mogu lakše čitati kada skinu naočale za daljinu, ali to ne znači da nemaju prezbiopiju.
Ne nužno. Ovisno o vašoj dioptriji i vidnim potrebama, mogućnosti uključuju naočale za čitanje, uredske naočale, progresivne naočale ili određene kontaktne leće.
Da. Jedna od mogućnosti su multifokalne kontaktne leće. Potrebno ih je individualno odabrati i aplicirati prema dioptriji i karakteristikama oka.
Prezbiopija je povezana s prirodnim promjenama oka tijekom života i ne može se spriječiti vježbanjem očiju ili izbjegavanjem naočala. Odgovarajućom korekcijom moguće je nadoknaditi smanjenu sposobnost fokusiranja na blizinu.