Mjerenje vida nije samo određivanje dioptrije – što sve možemo saznati pregledom vida?

„Koja mi je dioptrija?” najčešće je prvo pitanje zbog kojeg dolazimo na pregled vida. I doista, određivanje dioptrije važan je dio pregleda – ali kvalitetno optometrijsko mjerenje vida obuhvaća puno više.

Dobar vid ne znači samo moći pročitati najmanja slova na optotipu. Važno je i kako oba oka rade zajedno, koliko lako mijenjamo fokus između različitih udaljenosti te odgovara li korekcija onome što svakodnevno radimo.

Zato dvije osobe s jednakom dioptrijom ne moraju nužno imati jednake vizualne potrebe.

Kako izgleda mjerenje vida?

Pregled obično počinje razgovorom.

Optometristu nije važna samo vaša postojeća dioptrija nego i razlog zbog kojeg ste došli. Vidite li slabije na daljinu? Umara li vas rad za računalom? Imate li glavobolje? Morate li odmicati mobitel da biste pročitali tekst? Smeta li vam vid tijekom noćne vožnje?

Važno je i nosite li već naočale ili kontaktne leće, koliko su stare te u kojim ih situacijama koristite.

Sve te informacije pomažu razumjeti što od svojeg vida očekujete u svakodnevnom životu.

Objektivno mjerenje dioptrije

Jedan od prvih koraka može biti mjerenje pomoću autorefraktometra.

Uređaj daje početnu procjenu refrakcijskog stanja oka, odnosno pokazuje postoji li kratkovidnost, dalekovidnost ili astigmatizam.

Međutim, rezultat dobiven uređajem nije automatski i konačna dioptrija za naočale.

On je polazište za daljnje mjerenje.

Subjektivno određivanje dioptrije

Slijedi dio pregleda koji većina ljudi najbolje poznaje – uspoređivanje različitih korekcija.

„Je li bolje ovako ili ovako?”

Promjenom jakosti i vrste leća optometrist određuje korekciju s kojom postižete odgovarajuću vidnu oštrinu i ugodan vid.

Cilj nije jednostavno pronaći „najjaču” leću s kojom možete pročitati najmanja slova. Korekcija mora biti precizna, ali istodobno i ugodna za svakodnevno gledanje.

Svako oko posebno – ali i oba oka zajedno

Naše oči ne funkcioniraju kao dva potpuno odvojena sustava.

Mozak slike desnog i lijevog oka spaja u jednu cjelinu, zbog čega je kod kvalitetne korekcije važno procijeniti i kako oči funkcioniraju zajedno.

To nazivamo binokularnim vidom.

Ponekad osoba može svakim okom zasebno postići dobru vidnu oštrinu, a ipak osjećati zamor, naprezanje ili nelagodu kada oba oka koriste zajedno.

Zato mjerenje vida ne završava nužno onog trenutka kada smo pronašli dioptriju za desno i lijevo oko.

Što je akomodacija?

Akomodacija je sposobnost oka da prilagođava fokus različitim udaljenostima.

Tijekom dana to radimo gotovo neprestano: gledamo monitor, zatim mobitel, osobu preko puta nas, pa ponovno nešto u daljini.

S godinama se sposobnost akomodacije prirodno smanjuje. Najčešće nakon četrdesete počinjemo primjećivati da sitan tekst moramo odmaknuti ili da nam za čitanje treba više svjetla.

Zato kod određivanja korekcije nije uvijek dovoljno provjeriti samo vid na daljinu. Važno je uzeti u obzir i ono što osoba radi na blizinu i srednjim udaljenostima.

Zašto vas optometrist pita čime se bavite?

Možda se čini neobično da vas tijekom pregleda pitamo koliko vremena provodite za računalom, vozite li puno, čitate li, bavite li se sportom ili na kojoj udaljenosti vam stoji monitor.

Ali upravo te informacije mogu biti važne pri odabiru konačnog rješenja.

Osoba koja osam sati dnevno radi za dva monitora nema iste vizualne zahtjeve kao profesionalni vozač, glazbenik koji mora jasno vidjeti note ili osoba koja najveći dio dana radi na otvorenom.

Dioptrija je samo jedan dio priče.

Naočale trebaju biti prilagođene načinu na koji ih stvarno koristite.

Zašto se nova dioptrija ponekad razlikuje od stare?

Dioptrija se tijekom života može mijenjati, ali razlika između starih naočala i novog mjerenja ne znači uvijek da se dogodila velika promjena.

Na rezultat mogu utjecati različiti čimbenici, a optometrist pri određivanju nove korekcije uzima u obzir i postojeće naočale, vaše subjektivne smetnje, vidnu oštrinu i način na koji reagirate na novu korekciju.

Zbog toga naočale nije dobro izrađivati samo prema jednom broju dobivenom na uređaju.

Je li mjerenje vida kod optometrista isto što i oftalmološki pregled?

Nije.

Optometrijski pregled usmjeren je na funkciju vida, određivanje odgovarajuće korekcije i rješenja za svakodnevne vizualne potrebe.

Oftalmolog je liječnik specijalist koji dijagnosticira i liječi bolesti oka te, kada je potrebno, provodi dodatne medicinske pretrage i liječenje.

Ako tijekom optometrijskog pregleda postoje znakovi ili simptomi koji zahtijevaju medicinsku obradu, potrebno je uputiti osobu oftalmologu.

Optometrija i oftalmologija zato nisu konkurencija jedna drugoj – imaju različite, ali komplementarne uloge u brizi o vidu.

Kada je vrijeme za novo mjerenje vida?

Pregled ima smisla napraviti ako primjećujete da više ne vidite jednako dobro kao prije, ali promjena oštrine vida nije jedini razlog.

Vrijedi provjeriti vid ako se pojavljuju:

• učestalo škiljenje
• zamagljen vid na blizinu ili daljinu
• glavobolje povezane s vizualnim radom
• zamor i naprezanje očiju
• poteškoće pri radu za računalom
• problemi s prebacivanjem fokusa s blizine na daljinu
• osjećaj da postojeće naočale više nisu ugodne.

Kontrola je važna i kada nemate izražene smetnje, osobito ako već nosite korekciju.

Precizno mjerenje prvi je korak prema dobrim naočalama

Kvalitetne naočalne leće mogu pružiti svoj puni učinak samo ako je korekcija dobro određena.

Zato u Optici Vitrum mjerenju vida pristupamo individualno. Osim određivanja dioptrije, uzimamo u obzir binokularni vid, akomodaciju, postojeću korekciju te vaše radne i svakodnevne vizualne potrebe.

Jer cilj pregleda nije samo odgovoriti na pitanje „Kolika mi je dioptrija?”

Važnije pitanje je:

„Kako vam možemo omogućiti da u svakodnevnom životu vidite što jasnije i ugodnije?”

U Optici Vitrum možete obaviti stručno optometrijsko mjerenje vida u našim poslovnicama u Masarykovoj 12 i Gundulićevoj 13 u Zagrebu.