Vid vam više nije oštar kao prije, nakon rada na računalu osjećate umor u očima ili sve češće približavate i udaljavate tekst kako biste ga lakše pročitali? To mogu biti znakovi da se dioptrija promijenila i da je vrijeme za kontrolu vida.

Promjena dioptrije ne mora se dogoditi naglo. Često je postupna pa se oči i mozak prilagođavaju novim uvjetima, zbog čega dugo možemo imati osjećaj da vidimo „dovoljno dobro“. Tek kada se pojave mutan vid, glavobolja, naprezanje očiju ili poteškoće pri vožnji i čitanju, počinjemo primjećivati da postojeće naočale možda više ne pružaju optimalnu korekciju.

Donosimo 7 najčešćih znakova da se dioptrija možda promijenila i objašnjavamo kada je dobro napraviti novo mjerenje vida.

1. Mutan vid na daljinu ili blizinu

Zamućen ili mutan vid jedan je od najočitijih znakova da postojeća korekcija možda više nije odgovarajuća.

Ako imate kratkovidnost, možete primijetiti da su udaljeni natpisi, prometni znakovi, titlovi na televizoru ili lica ljudi manje jasni nego prije.

Kod dalekovidnosti i osobito prezbiopije poteškoće se češće pojavljuju pri radu na blizinu. Tekst na mobitelu ili knjizi postaje teže čitljiv, a potreban vam je veći razmak kako biste ga izoštrili.

Ako primjećujete da s postojećim naočalama više ne vidite jednako jasno kao prije, preporučljivo je provjeriti je li došlo do promjene dioptrije.

2. Češće škiljite kako biste bolje vidjeli

Uhvatite li se kako nesvjesno sužavate oči dok pokušavate pročitati natpis u daljini?

Škiljenje privremeno može učiniti sliku nešto jasnijom jer smanjuje količinu raspršenih zraka svjetlosti koje ulaze u oko. Međutim, potreba za čestim škiljenjem može biti znak nekorigirane ili nedovoljno korigirane refrakcijske pogreške.

Ako ste prije jasno vidjeli bez škiljenja, a sada ga sve češće koristite kako biste izoštrili sliku, vrijeme je za kontrolu vida.

3. Glavobolje nakon čitanja ili rada na računalu

Ponavljajuće glavobolje, osobito nakon nekoliko sati rada na računalu, čitanja ili drugih aktivnosti koje zahtijevaju intenzivan rad očiju, mogu biti povezane s vidnim naporom.

Kada korekcija nije optimalna, vidni sustav može ulagati dodatni napor kako bi održao jasnu sliku. Posljedica mogu biti umorne oči, osjećaj pritiska oko očiju i glavobolja.

Važno je naglasiti da glavobolja može imati brojne uzroke i sama po sebi ne znači da se dioptrija promijenila. Ako se, međutim, pojavljuje zajedno s mutnim vidom, naprezanjem očiju ili poteškoćama pri fokusiranju, pregled vida može pomoći utvrditi postoji li promjena refrakcije.

4. Oči se brzo umaraju i teško održavate fokus

Peckanje, osjećaj težine u očima, potreba za čestim odmorom ili teškoće s održavanjem fokusa mogu biti znakovi naprezanja očiju.

To je posebno česta pojava kod osoba koje velik dio dana provode pred računalom, mobitelom ili drugim digitalnim uređajima.

Digitalno naprezanje očiju ne znači automatski da vam se promijenila dioptrija. Slične tegobe mogu se javiti zbog dugotrajnog rada na blizinu, neodgovarajuće udaljenosti od zaslona, osvjetljenja, smanjenog treptanja ili suhoće oka.

Ipak, ako se simptomi ponavljaju ili su izraženiji nego prije, korisno je provjeriti odgovara li postojeća korekcija vašim trenutnim potrebama.

5. Teže vidite tijekom vožnje, osobito noću

Promjena vida ponekad se prvo primijeti upravo tijekom noćne vožnje.

Možete primijetiti da su prometni znakovi manje jasni, da vam treba više vremena za prepoznavanje detalja u daljini ili da vam svjetla drugih vozila stvaraju više smetnji nego prije.

U uvjetima slabijeg osvjetljenja vidni sustav radi u zahtjevnijim uvjetima, zbog čega i manja nekorigirana refrakcijska pogreška može postati primjetnija.

Ako više nemate osjećaj sigurnog i jasnog vida tijekom vožnje, nemojte se oslanjati samo na činjenicu da sa svojim naočalama „još uvijek relativno dobro vidite“. Provjera dioptrije može pokazati je li potrebna nova korekcija.

6. Morate udaljavati mobitel ili knjigu da biste pročitali tekst

Ako ste u četrdesetima ili stariji i primjećujete da mobitel, jelovnik ili knjigu sve češće držite dalje od očiju, razlog ne mora biti klasično „pogoršanje vida“.

Vrlo često riječ je o prezbiopiji ili staračkoj dalekovidnosti – prirodnoj promjeni sposobnosti oka da fokusira predmete na blizinu.

Jedan od tipičnih prvih znakova je upravo potreba za udaljavanjem teksta. Slova mogu biti jasna na većoj udaljenosti, ali postaju mutna kada ih približite na uobičajenu udaljenost za čitanje.

S vremenom se mogu pojaviti i umor očiju, potreba za jačim osvjetljenjem te poteškoće pri čitanju sitnog teksta.

U tom slučaju mjerenjem vida može se odrediti odgovarajuća korekcija za blizinu te, ovisno o vašim svakodnevnim potrebama, razmotriti naočale za čitanje, uredske ili progresivne naočale.

7. Jedno oko vidi slabije od drugoga

Promjenu dioptrije ponekad je teško primijetiti jer oba oka ne moraju imati jednaku dioptriju niti se ona mora mijenjati jednakom brzinom.

Kada gledamo s oba oka, mozak kombinira informacije koje dobiva iz desnog i lijevog oka. Zbog toga bolje oko neko vrijeme može kompenzirati slabiji vid drugog oka.

Možete napraviti vrlo jednostavnu provjeru: bez pritiskanja oka prekrijte prvo jedno, a zatim drugo oko i pogledajte isti udaljeni predmet ili tekst.

Ako primijetite značajnu razliku u jasnoći slike, preporučuje se stručna provjera vida. Kućna provjera nije zamjena za mjerenje dioptrije, ali može vam pomoći da primijetite razliku koju pri gledanju s oba oka niste uočavali.

Zašto se dioptrija mijenja?

Dioptrija se tijekom života može mijenjati iz različitih razloga.

Kod djece i mlađih osoba promjene mogu biti povezane s rastom i razvojem oka, dok se kod odraslih vidne potrebe također mijenjaju tijekom vremena. Nakon otprilike 40. godine života postupno se smanjuje sposobnost oka da fokusira predmete na blizinu, što dovodi do prezbiopije.

Na vid mogu utjecati i druge promjene oka te opće zdravstveno stanje. Zato nije dobro svako pogoršanje vida automatski pripisati samo promjeni dioptrije.

Koliko često treba kontrolirati dioptriju?

Ne postoji jedan interval koji odgovara baš svakoj osobi. Učestalost pregleda ovisi o dobi, postojećoj dioptriji, kontaktnim lećama, vidnim zahtjevima, općem i očnom zdravlju te drugim čimbenicima rizika.

Međutim, ako primijetite promjenu vida ili neki od navedenih simptoma, ne morate čekati sljedeću planiranu kontrolu.

Pregled je posebno preporučljiv ako:

• s postojećim naočalama više ne vidite jasno
• često imate naprezanje očiju ili poteškoće s fokusiranjem
• teže čitate nego prije
• primjećujete razliku između desnog i lijevog oka
• vid vam otežava vožnju ili svakodnevne aktivnosti.

Što uključuje mjerenje dioptrije?

Kvalitetno određivanje dioptrije nije samo kratko očitavanje vrijednosti na uređaju.

U Optici Vitrum osnovni optometrijski pregled uključuje objektivno i subjektivno određivanje refrakcije, analizu binokularnog odnosno stereo vida te mjerenje vida na blizinu, uključujući test na blizinski astigmatizam.

Prema potrebi mogu se provesti i dodatna mjerenja i testovi.

Cilj je pronaći korekciju koja ne omogućuje samo dobru vidnu oštrinu na testnoj tabli, nego odgovara vašim stvarnim vidnim potrebama – radu na računalu, čitanju, vožnji i drugim svakodnevnim aktivnostima.

 

Kada promjena vida zahtijeva pregled oftalmologa?

Nije svaka promjena vida posljedica dioptrije.

Naglo nastale promjene vida ne treba čekati niti pokušavati riješiti samo novim naočalama.

Ako dođe do iznenadnog gubitka ili značajnog pogoršanja vida, pojave bljeskova, naglog povećanja broja plutajućih točkica ili niti u vidnom polju, sjene ili osjećaja „zavjese“ pred okom, jake boli u oku ili drugih naglih i neuobičajenih simptoma, potrebno je što prije potražiti odgovarajuću medicinsku odnosno oftalmološku procjenu.

Sumnjate da vam se promijenila dioptrija?

Ako imate osjećaj da više ne vidite kao prije, ne morate čekati da vam stare naočale postanu potpuno neupotrebljive.

Mjerenjem dioptrije možemo provjeriti je li došlo do promjene i koja korekcija najbolje odgovara vašim očima i svakodnevnim potrebama.

U Optici Vitrum možete se naručiti na optometrijski pregled i mjerenje dioptrije, nakon kojeg ćemo vas savjetovati o odgovarajućem rješenju za korekciju vida.

Naručite se na mjerenje vida u Optici Vitrum.

Česta pitanja o promjeni dioptrije

Kako mogu znati da mi se promijenila dioptrija?

Najčešći znakovi mogu biti mutan vid, škiljenje, glavobolja nakon vidnog napora, umor očiju, poteškoće s fokusiranjem, slabiji vid tijekom vožnje ili teškoće pri čitanju. Točan uzrok tegoba može se utvrditi pregledom i mjerenjem vida.

Može li se dioptrija promijeniti iako nosim naočale?

Da. Naočale korigiraju postojeću refrakcijsku pogrešku. Dioptrija se tijekom života može mijenjati neovisno o tome nosite li naočale.

Znači li glavobolja da mi se povećala dioptrija?

Ne nužno. Glavobolja ima mnogo mogućih uzroka. Ako se pojavljuje tijekom čitanja, rada na računalu ili zajedno s mutnim vidom i naprezanjem očiju, korisno je provjeriti vid i postojeću korekciju.

Zašto odjednom slabije vidim na blizinu nakon 40. godine?

Čest razlog je prezbiopija – prirodno smanjenje sposobnosti oka da fokusira bliske predmete koje se javlja s dobi. Često se prvo primijeti kao potreba za udaljavanjem mobitela ili teksta prilikom čitanja.

Trebam li promijeniti naočale ako mi se dioptrija malo promijenila?

Ne ovisi samo o brojčanoj promjeni dioptrije. Važni su vidna oštrina, simptomi, razlika između očiju i vaše svakodnevne vidne potrebe. Nakon mjerenja vida optometrist može preporučiti je li nova korekcija potrebna.